Krv je tečno tkivo koje cirkuliše u zatvorenom sistemu krvnih sudova. Krv se sastoji od tečnog dela kog čini krvna plazma i krvnih elemnata kojeg čine proteini plazme. Pošto krv neprekidno cirkuliše kroz sistem za krvotok, dolazi u kontakt sa svim organima, tkivima i ćelijama u organizmu. Funkcija krvi je da ćelijama preda kiseonik i hranljive materije, a istovremeno da preuzme na sebe ugljen dioksid i preodukte metabolizma. Krv je gusta, neprovidna supstanca crvene boje.
Eritrociti (crvena krvna zrnca) jesu ćelije koje daju krvi crvenu boju i prenose kiseonik koji održava u životu sve telesne ćelije. Eritrociti žive prosečno 120 dana. Koštana srž prizvodi konstantno nove eritrocite, za šta je potrebna adekvatna hrana. Smenjenje broja ovih ćelija dovodi do anemije, što doslovno znači „nedostatak krvi“. Najvažniji hranljivi sastojci za izgradnju krvi su gvožđe, proteini i vitamini B6 i B12.
Većina gvožđa tokom varenja je u obliku koji se teško upija u crevima. Međutim, postoji mali „trik“: vitamin C iz voća, naročito kiselog, povećava brzinu upijanja gvožđa, u crevima za 2-3 puta. Mahunarke, zeleno lisnato povrće, voće i žitarice predstavljaju najbolji izvor hranljivih sastojaka za proizvodnju krvi. Meso je takođe izuzetna namirnica za ovu svrhu, ali nije neophodna. Neka istraživanja i autori sugerišu da je krv koja se dobija iz ishrane biljnog porekla kvalitetnija nego iz ishrane životinjskog porekla. Druga istraživanja pokazala su da ovo može biti tačno ali na uštrb vitalne energije tela. Meso je ipak na prvom mestu što se tiče izgradnje sveže, zdrave, vitalne i jake krevi, ali ukoliko niste ljubitelj predlažemo vam neke od sledećih namirnica bilnog porekla koje takođe imaju visoku vrednost u ove svrhe.
Cvekla
Bogata je gvožđem a sadrži i vitamin C koji olakšava upijanje gvožđa. Pre jela, dovoljno je popiti 50-100ml sveže isceđenog soka od cvekle da bi se dobio najveći efekat protiv anemije. Sok od cvekle nije ukusan pa ga treba mešati sa sokom od šargarepe ili jabuke. Visok sadržaj minerala i kalijuma, kalcijuma i magnezijuma ima alkalizujući efekat na krv. Zbog bogatog sadržaja vlakana poboljšava rad creva i reguliše nivo holesterola u krvi.
Konzumiranje cvekle u periodu od tri sedmice (unos oko 30g vlakana) snižava nivo holesterola u krvi za 10%. Sastojci u cvekli umiruju želudac i imaju moćno antikancerogeno dejstvo.
Limun
Zanimljivo je da glavni sastojci limuna nisu hranljivi sastojci već prateće supstance (tzv. fitohemikalije). Opšte je poznato da je bogat vitaminom C, te zbog toga, kako smo ranije napomenuli, poboljšava upijanje gvožđa, za šta je potrebno samo pola limuna dnevno. Limun ima moćna antibakterijska dejstva. Bogat je flavanoidima (vitamin P) koji deluju kao antioksidansi, čime neutrališu dejstvo slobodnih radikala i pomažu u podmlađivanju ćelija. Takođe, poboljšava protok krvi kroz vene i sprečava pojavu otoka i stavranje krvnih ugrušaka. Poznato je i njegovo antikancerogeno dejstvo.
Važno je jesti i koru limuna jer se u njoj nalaze aromatični terpeni – koji četo organizam i štite od raka. Moćno dejstvo limuna se još ogleda i u zaštiti i čišćenju bubrega. Moćan je saradnik u borbi protiv infekcija: u slučaju upale oka (konjuktivitisa) dovoljno je nakapati u oko samo dve kapi od limunovog soka dva ili tri puta dnevno.
Pistaći
Predstavljaju jednu od najbogatijih biljaka gvožđem, po čemu prevazilaze čak i sočivo. Takođe su bogatimineralima: kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i fosforom. Zbog sadržaja mikroelemenata, kao što je bakar, veoma su dobri za podsticanje upijanja gvožđa. Kombinacija gvožđa i bakra, kao što je u pistaćima, ima jače dejstvo za jačanje krvi od bilo kog farmaceutskog proizvoda. Ovaj efekat je još više naglašen kada se pistaći jedu sa voćem koje je bogato vitaminom C. Pistaći su takođe veoma bogati proteinima, a imaju manje masti od drugih orašastih plodova. Takođe imaju značajan sadržaj ugljenih hidrata.
Sočivo
Predstavlja vrlo koncentrisanu hranu koja predstavlja odličan izvor energije koja dolazi od proteina i ugljenih hidrata, jer sočivo praktično ne sadrži masti. Sočivo je najbolje jesti u kombinaciji sa zelenom salatom, jer samo sočivo ima tendenciju da blago poveća kiselost organizma. Takođe, veoma dobro je konzumirati ga sa limunom zbog vitamina C, koji će pomoći kod upijanja obilja gvožđa iz sočiva u crevima. Veoma je bogato vlaknima tako da odlično reguliše rad creva. Zbog unosa svih aminokiselina najbolje je sočivo kombinovati sa pirinčem. Samo 100g sočiva zadovoljava sve hranljive potrebe vrhunskih sportista.
Lucerka
Nju je najbolje jesti isklijalu, kada se potopi u vodu. Obiluje vitaminima C, E i B9, proteinima, kalcijumom, gvožđem. Ima mnogo veću hranljivu vrednost nego drugo povrće. Ova biljka sadrži i velike količine vitamina K (mnogo više od mesa i mleka), što je veoma važno prilikom zgrušavanja krvi (koagulacije) i zaustavljanja krvarenja. Ovaj vitamin takođe poboljšava iskorišćavanje kalcijuma u kostima. Lucerka sadrži i brojne druge minerale: bakar i bor, kao i vitamine koji doprinose jačanju krvi i deluju okrepljujuće. Ova biljka podstiče pravilan rad creva i smanjuje nivo holesterola.
Studije kod sportista su pokazale dobre rezultate kod otkalnjanja iscrpljenosti, nervoze i depresije kada e konzumira lucerka – ovo takođe važi i za svaki oblik pretreniranosti.
Bob
Ova biljka se naročito preporučuje vrhunskim sportistima, deci u razvoju, trudnicama, kao i onima koji se oporavljaju odinfekcija ili operacija. Bob obiuje gvožđem koje se nakbolje upija kada se konzumira s namirnicima bogatim vitaminom C. Sadrži značajnu količinu proteina i ugljenih hidrata. Najbolje ga je jesti dok je svež i mek, ili ga pustiti da isklija. Kratkim kuvanjem ili parenjem olakšava se varenje i konzumiranje ove biljke, ili se može ukloniti opna sa njihovih mahuna radi iste svrhe. Bob je dobar izvor vitamina B1 i B9, a sadržaj vitamina C je kao kod pola limuna.
Strahinja Nikolić
Reference
1. Đorđević-Nikić, M. (2002). Ishrana sportista. Beograd.
2. Nikolić, M. (2014). Oporavak sportista. Beogrd.
3. Nikolić, Z. (2003). Fiziologija fizičke aktivnosti. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu.