Delovi Vojvodine, poput zapadne i severne Bačke, kao i severni Banat, okruzi su u kojima su zabeležene najveće stope obolevanja od svih vrsta karcinoma na 100.000 stanovnika u našoj zemlji.
Trećinu novoobolelih pacijenata od raka u Srbiji čine tri vrste kancera – rak debelog creva, pluća i dojke.
To su podaci koje je objavio Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, a Udruženje za naučnih dostignuća „ZoryaBio“ ih je predstavilo na drugačiji način. U pitanju je jedinstvena interaktivna mapa u Srbiji koja je dostupna svima.
Pomoću interaktivne mape može se uvideti da je najveća stopa obolevanja na 100.000 stanovnika od raka debelog creva u Severnobačkom okrugu, kada su muškarci u pitanju. Nasuprot tome, najveću stopu obolevanja imaju žene iz Severnobanatskog, Pirotskog i Sremskog okruga.
Isto tako, na mapi je lako uočljivo, kada je rak dojke u pitanju, da je najveća stopa obolevanja zabeležena u Rasinskom, Severnobanatskom i Severnobačkom okrugu, jer su ovi delovi obojeni tamnijom nijansom.
Za rak pluća kod muškaraca zabeležene najveće stope obolevanja su u Severnobanatskom i Srednjebanatskom okrugu, dok je u Sremskom, Srednjebanatskom, Zapadnobačkom, Severnobačkom okrugu najveća stopa obolevanja kada su žene u pitanju.
Ljubiša Vulić iz Udruženja „ZoryaBio“ kaže da je interaktivna mapa sa podacima o malignitetima u Srbiji zasnovana na izveštaju o malignim tumorima za 2021. godinu, koji je objavio Institut za javno zdravlje Srbije.
„Taj statistički izveštaj je dokument od oko 70 do 100 strana, a mi smo se potrudili da ga predstavimo u interaktivnom obliku, kako bi svako ko je zainteresovan mogao da se upozna sa stopom incidencije i mortaliteta u svim okruzima naše zemlje“, kaže Vulić za Euronews Srbija.
Osim što podaci iz ovog izveštaja predstavljaju uvid u vrste maligniteta od kojih se najviše boluje u Srbiji, predstavljaju i snažan alat za planiranje preventivnih akcija i skrininga na određene vrste maligniteta.
„Mi se nadamo da je ovo samo prvi korak i da će mapa koja sadrži podatke iz 2021. godine uskoro biti unapređena i da će sadržati podatke i za 2022. godinu kada budu objavljeni. Takođe se nadamo da će obuhvatiti i druga oboljenja kao što su kardiovaskularna. Ideja je da ova mapa služi zdravstvenom sistemu da prepozna gde postoji problem, a služi i pacijentima da se informišu“, naveo je on